| Prevodi || Titlovi || Преводи || Podnapisi || Prijevodi |
Le jour se lève Aka Daybreak (1939) |
Odgovori
|
| Korisnik | |
KarolinaV
Profil člana
Pronađi sve prevode
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi postove člana
Dodaj na listu prijatelja
Uploader
Pridružen: 14.Veljaca/Feb.2014 Status: Offline Points: 339 |
Opcije posta
Thanks(0)
Citiraj Odgovor
Tema: Le jour se lève Aka Daybreak (1939)Objavljeno: 23.Srpanj/Jul.2015 u 02:00 |
|
Le jour se lève (1939)
![]() Žanr: Krimi, Drama, Romantika, Triler Trajanje: 93 min Država: Francuska Jezik: Francuski Režija: Marcel Carné Scenarij: Jacques Viot (originalni scenarij), Jacques Prévert (dijalog) Uloge: Jean Gabin ... François Jules Berry ... M. Valentin Arletty ... Clara Mady Berry René Génin ... Domar (kao Genin) Ubivši Valentina, François se zaključava na tavan. Opkoljen od policije koja čeka zoru da ga napadne, François se prisjeća događaja koji su doveli do ubojstva: susreta s mladom Françoise i Valentinom koji se predstavljao kao njezin otac, kratke ljubavne veze s Clarom, konačnog zaljubljivanja u Françoise i sukoba s Valentinom nakon što ju je ovaj zaveo... Ispripovijedan uglavnom retrospekcijama, film se smatra stilski najčišćim ostvarenjem poetskog realizma, odnosno najpotpunijim Carnéovim pokušajem oblikovanja tzv. proleterske tragedije (junak je radnik na pješčari). Djelo korespondira s antičkom tragedijom nizom formalnih aspekata: strogom dramskom strukturom i formalnim jedinstvom retrospekcija i okvirne radnje, vremenskim ograničenjem okvirne radnje na nekoliko sati, fatalizmom i simbolizmom (lik slijepca kao simbola neumitne sudbine), motivom samoispunjenja pravde (aluzije na Antigonu) te postavom likova susjeda kao svojevrsnog kora. Mitske aluzije razvidne su i u scenografiji (kuća na osami kao metafora izdvojenosti junaka, simboličko značenje predmeta) i u fotografiji (npr. intenzivne slike pusta trga i crnih obrisa tvornice). Prožet i lirizmom, s motivom bijega od stvarnosti iskazanim ljubavnim scenama na livadi, blizak je duhu tzv. crne poezije. Tumačen i kao svojevrsna varijanta Otela (po tom tumačenju junakova tragika ne proizlazi iz samozavaravanja mogućnošću oslobođenja od pritisaka poretka već iz njegove ljubomore, a lik Valentina predstavlja ironičnu inačicu Jaga, jer dopušta da bude ubijen kako bi i sam junak nastradao), ali i nazivan "tragedijom čistoće i samoće" (André Bazin), film je nakon izbijanja II. svj. rata u rujnu 1939. francuska vojna cenzura zabranila za prikazivanje zbog defetizma. U SAD-u je 1947. u režiji Anatolea Litvaka snimljen remake (s promijenjenim završetkom) pod nazivom "The Long Night". link ![]() ![]() Ažurirao KarolinaV - 20.Sijecanj/Jan.2016 u 00:29 |
|
![]() |
|
Odgovori
|
|
| Pređi na drugi Forum | Forumska ovlašćenja ![]() Vi ne možete objavljivati nove teme na ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme Vi ne možete brisati vaše poruke Vi ne možete urediti svoje poruke Vi ne možete dodati anketu Vi ne možete glasati u anketi |