Howard Hughes

Ja nisam paranoidni milijunaš, ja sam milijarder · Anđeli pakla

   Howard Hughes (1905 - 1976)

Ja nisam paranoidni milijunaš, ja sam milijarder...

Ekscentrik, genijalac, biznismen, playboy, entuzijast i šta sve ne... kojega trebamo spomenuti. 

Američki pilot, filmski producent, plejboj i ekscentrik Howard Robard 
Huges Junior rođen je 24. prosinca 1905.  u mjestu Humble (Texas) u 
braku Allene (rođ. Gano) i Howarda Hughesa. Posesivna majka gotovo se 
bolesno  brinula za svog sina. Primjerice, kada bi obolio Howard je 
spavao s njom, a suprug je morao prenoćiti u gostinjskoj sobi. Howardov 
otac i sam je bio poduzetnik i izumitelj - osmislio je opremu koja je 
unaprijedila crpljene nafte. Koliko je to značajan izum bio govori i 
podatak da se ta oprema koristi i danas. Imajući primjer u ocu mladi 
Howard prepustio se ostvarenju svojih zamisli te je s 11 godina 
konstruirao prvi bežićni odašiljač u Houstonu te komunicirao s pomorcima
 koji su plovili u Meksičkom zaljevu. Konstruirao je i interfon koji je 
postavljen u obiteljskoj vili, a uspio je i u nakani da na bicikl ugradi
 motor.

Kada mu je bilo 14 godina prvi je puta letio zrakoplovom te je do kraja 
života ostao zaljubljen u letenje i avione. Ponekad je ta ljubav imala i
 krajnje neobične rezultate. Tako se 1932.  pod lažnim imenom zaposlio 
kao dostavljač, a potom i kao kopilot u zrakoplovnoj tvrtki American 
Airways, a sve s ciljem da nauči kako funkcioniranju velike zrakoplovne 
tvrte. Kasnije će osnovati svoju zrakoplovnu tvrtku Hughes Aircraft 
Company. Profit koji je zaradio u ovom poslu darovao je za utemeljenje 
medicinskog instituta Howard Huges. Uz oca na mladića je utjecao i djed s
 očeve strane Felix koji je mladom Howardu prenosio svoju životnu 
filozofiju da čovjek mora prvo ugoditi sebi pa tek onda drugima. I treća
 osoba koja je imala velik utjecaj na budućeg plejboja bio je stric 
Rupert, romanopisac i scenarist, koji je Howarda opčinio svojim pričama o
 Broadwayu. Preveliko zanimanje za školsku naobrazbu nije nikada odveć 
pokazivao. Od školovanja je odustao kada mu je bilo 19 godina ostavši 
bez oba roditelja (majka je umrla 1922., a otac dvije godine kasnije). 
Praktično preko noći postao je vlasnik očeve trvrtke Hughes Tool Compay 
koja je vrijedila oko 900.000 američkih dolara, a što je tada bio velik 
novac. Howard je odlučio nastaviti očevim stopama, ali to je trajalo tek
 četiri godine - do 1921. Tada odlazi u Hoolywood i započinje karijeru 
filmskog producenta. Odsjeo je u hotelu Ambassador gdje su se tada 
okupljali ljudi iz svijeta filma s ciljem da se što prije i što više s 
njima zbliži.

U Hoolywoodu je zaposlio, od sebe dvostruko starijeg, bivšeg boksača 
Noaha Dietricha. Zajedno će provesti narednih 40 godina u kojima mu Noah
 neće biti samo knjigovođa već će postati čovjek od najvećeg Howardovog 
povjerenja. Odmah na početku njihove suradnje Howard će mu reći kako svi
 veliki ljudi imaju jasno zacrtane ciljeve, a njegovi su da bude najveći
 igrač golfa, najbolji pilot, najbolji filmski producent i najbogatiji 
čovjek na svijetu koji će uz sve to osvojiti najviše lijepih žena. 
Vjerovatno u sklopu svojih ljubavničko-zavodničkih težnji Howard je u 
Hoolywoodu često posjećivao bordel madam Maude. Naravno, postojala je 
opasnost da za to dozna supruga Ella Rice (s kojom se vjenačo 1923.) te 
ju je uvjerio da se vrati u Texas. Tako se bogat, naočit i 193 cm visok 
Howard mogao posvetiti osvajanju žena. Brak je ipak pukao 1929. godine. 
Kap koja je prelila čašu bila je njegova veza s glumicom Billie Dove u 
čijem je društvo često viđan, a kada joj je darovao jahtu stvari su Elli
 postale jasnije. Uz naknadu od 1.200.000 američki dolara sporazumno su 
se razveli. Ni veza s Bille nije bila vječna jer Howard je nastavio svoj
 ljubavnički pohod tako da je i ova veza došla svome kraju. 

Da bi snimio uspješan film trebalo mu je više vremena nego da osvoji 
neku lijepu ženu. Prva tri filma propala su, a tek je s četvrtim (Anđeli pakla)
 postigao uspjeh. Film govori o britanskim pilotima i Prvom svjetskom 
ratu. Gdje su piloti tu treba i letjetli pa je Howard odlučio također 
letjeti u filmu što je završilo tako da se njegov zrakoplov srušio, a 
Howard je zadobio potres mozga i pao u komu. Na koncu film je koštao 
tada nevjerovatnih 3.800.000 dolara. Howard to nije smatrao ozbiljnim 
problemom, možda i stoga što je za vrijeme snimanja položio pilotski 
ispit. Osim letenja bavio se i projektiranjem letjelica te je tako u 
rujnu 1935.  u avionu kojeg je sam konstruirao (nazvao ga je H1 - 
Hughes) postavio brzinski rekord u letenju od 352 milje na sat. 
Zrakoplov H-1 utjecati će na brojne ratne zrakoplove koji će se pojaviti
 u 2. svjetskom ratu (npr. Mitsubishi Zero, Focke-Wulf FW190, F6F 
Hellcat). Dvije godine kasnije oboriti će rekod u letu na relaciji Los 
Angeles - New York. U njujorškoj zračnoj luci pri sletanju dočekalo ga 
je gomila građana koji su ga s oduševljenjem pozdravljali. Za ovaj 
poduhvat odlikvao ga je tadašnji američki predsjednik Roosevelt. 

Njegovom šarmu nije mogla odoljeti i Ginger Rogers 

Baveći se konstruiranjem zrakoplova (bio je samouki avio-inžinjer) i 
letenjem uočio je da zrakoplovi brže lete na većim visinama. Tu se javio
 problem - na većim visinama zrak je rijeđi te to uzrokuje probleme s 
disanjem posadi. Taj je problem riješio osmislivši maske s kisikom, a 
taj izum koristi se i danas. Godine 1938. William John Frye nagovoriti 
će Hughesa da izgradi prvi avion za komercijalne putničke letove (Boeing
 307 Stratoliner). Iste godine, desetog srpnja, Hughes postavlja novi 
rekord obletivši svijet za 91 sat (3 dana i 9 sati). Euforija je bila 
tolika da je zrakoplovna luka Houston Municipal iste godine preimenovana
 u Howard Hughes. Uskoro je zračnoj luci vraćen naziv jer su ljudi 
prosvjedovali što aerodromu nosi ime po živućoj osobi.

Konstruirajući zrakoplove i leteći na njima nije zapostavio ni svijet filma. Lansirao je još dva uspješna filma - Lice s ožiljkom (1932.) i Izopćenik
 (1941.). Uz film nije zapostavljao još jednu svoju stras - zavođenje 
žena. Lista žena s kojima je ljubovao duga je, iako je imao i 
neuspješnih pokušaja. U njegovom zagrljaju završile su glumice Jane 
Russell, Jean Harlow, Katherine Hepburn, Bette Davis, Rita Hayworth, 
Yvonne De Carlo, a navodno je jednu noć proveo i s Marilyn Monroe.
 Kada bi mu se neka žena sviđala bio bi ustrajan u tome da ju pridobije 
te je tako sedam godina 'gnjavio' Ginger Rogers dok ova nije popustila. U
 svojim osvajanjima nije se libio potrošiti gomile novca pa je tako Avu 
Garder pokušao zaprositi vrećom skupocjenog Cartierovog nakita. Znao je 
biti i mušičav te je tako Lanu Turner prvo zaprosio, a onda je doslovno 
napustio ispred oltara. Ponekad je veza završavala i fizičkim nasiljem, 
primjerice ljubavnik Gene Tierney nokautirao ga je. One koje nisu 
završile s Hughesom u krevetu mogu se smatrati sretnicama jer je mladi 
bogataš od mladosti bolovao od sifilisa te je svoju bolest brojnim 
vezama širio. Ona će postavi i glavni uzročnik njegova kasnijeg duševnog
 rastrojstva.

Njegovo je ponašanje s vremenom postajalo sve čudnije, a jedan od 
najvećih njegovih strahova postao je onaj od bakterija. Pretpostavlja se
 da su lijekovi za smirenje koje je uzimao u velikim količinama samo 
doprinijeli razvoju njegovih fobija. Tako je tražio od svih koji dolaze u
 kontakt s njim da nose bijele rukavice, a posluga koja ga je 
opsluživala morala je sve dodirivati preko ubrusa. Nakon što je preživio
 drugi živčani slom povukao se u sobu hotela Beverly Hills gdje je 
sjedio gol u bijelom kožnom naslonjaču. U to je vrijeme (nakon Drugog 
svjetskog rata) postao opsjednut opasnošću od komunizma. Toliko ga je to
 zaokupilo da je ponudio CIA-i da izradi prislušne uređaje kako bi mogli
 pratiti kretanja ruskih podmornica. Sve to ne utječe na njegove 
ljubavne avanture, a vezu s Jean Peteres, koja je s prekidima trajala 12
 godina, okrunio je brakom 12. siječnja 1957.  Brak ga ni ovaj puta ne 
sputava u ljubavnim poduhvatima, ali sada ide korak dalje i potajno 
snima i špijunira svoje ljubavnice. Svoje posljednje godine života 
provodi putujući svijetom. Putovao je u automobilu zavarenih prozora, a u
 vozilo je dao ugraditi poseban pročistač zraka koji je koštao više od 
automobila i zauzimao je više mjesta od samog motora. Sve se više 
povlači te gotovo da i nema kontakta sa suprugom. Za poslugu upošljava 
isključivo muškarce i to gotovo u pravilu mormone kojima vjera brani 
piti. Tako je htio biti siguran da će posluga uvijek biti trijezna. U 
Las Vegasu je pored hotela koji su bili u njegovu vlasništvu kupio i TV 
postaju KLAS koja je morala prikazivati filmove do kasno u noć kako bi 
on imao što gledati. Ukoliko bi kojim slučajem zaspao tijekom filma 
nazvao bi postaju i tražio da ponovo prikažu film.

Premino je 5. travnja 1976., a o njegovu životu snimljen je 2004.  i igrani film - Aviator.
 Film je osvojio pet filmskih nagrada Oscar. Lik Howarda Hughesa u filmu
 glumi Leonadro Di Caprio, a film je režirao Martin Scorsese. Pored 
igranog filma, nešto ranije (1999.), o njegovu životu snimljen je i 
dokumentarni film Howard Hughes: The Man & the Madness.

Izvor teksta: moljac.hr.

Korisnik	Poruka Tema Pretraži Opcije teme Odgovori Otvori novu temu Verzija za ispis Translate Tema
A2D2 Profil člana Pronađi sve prevode Pošaljite privatnu poruku Pronađi postove člana Dodaj na listu prijatelja eXtreme member Lonesome Cowboy Pridružen: 18.Studeni/Nov.2009 Lokacija: Mostar Status: Offline Points: 4209	Opcije posta Odgovori Citiraj A2D2 Prijavi poruku Thanks(0) Citiraj Odgovor Tema: Howard Hughes Objavljeno: 02.Ožujak/Mar.2013 u 10:17
	Howard Hughes (1905 - 1976) Ja nisam paranoidni milijunaš, ja sam milijarder... Ekscentrik, genijalac, biznismen, playboy, entuzijast i šta sve ne... kojega trebamo spomenuti. Američki pilot, filmski producent, plejboj i ekscentrik Howard Robard Huges Junior rođen je 24. prosinca 1905. u mjestu Humble (Texas) u braku Allene (rođ. Gano) i Howarda Hughesa. Posesivna majka gotovo se bolesno brinula za svog sina. Primjerice, kada bi obolio Howard je spavao s njom, a suprug je morao prenoćiti u gostinjskoj sobi. Howardov otac i sam je bio poduzetnik i izumitelj - osmislio je opremu koja je unaprijedila crpljene nafte. Koliko je to značajan izum bio govori i podatak da se ta oprema koristi i danas. Imajući primjer u ocu mladi Howard prepustio se ostvarenju svojih zamisli te je s 11 godina konstruirao prvi bežićni odašiljač u Houstonu te komunicirao s pomorcima koji su plovili u Meksičkom zaljevu. Konstruirao je i interfon koji je postavljen u obiteljskoj vili, a uspio je i u nakani da na bicikl ugradi motor. Kada mu je bilo 14 godina prvi je puta letio zrakoplovom te je do kraja života ostao zaljubljen u letenje i avione. Ponekad je ta ljubav imala i krajnje neobične rezultate. Tako se 1932. pod lažnim imenom zaposlio kao dostavljač, a potom i kao kopilot u zrakoplovnoj tvrtki American Airways, a sve s ciljem da nauči kako funkcioniranju velike zrakoplovne tvrte. Kasnije će osnovati svoju zrakoplovnu tvrtku Hughes Aircraft Company. Profit koji je zaradio u ovom poslu darovao je za utemeljenje medicinskog instituta Howard Huges. Uz oca na mladića je utjecao i djed s očeve strane Felix koji je mladom Howardu prenosio svoju životnu filozofiju da čovjek mora prvo ugoditi sebi pa tek onda drugima. I treća osoba koja je imala velik utjecaj na budućeg plejboja bio je stric Rupert, romanopisac i scenarist, koji je Howarda opčinio svojim pričama o Broadwayu. Preveliko zanimanje za školsku naobrazbu nije nikada odveć pokazivao. Od školovanja je odustao kada mu je bilo 19 godina ostavši bez oba roditelja (majka je umrla 1922., a otac dvije godine kasnije). Praktično preko noći postao je vlasnik očeve trvrtke Hughes Tool Compay koja je vrijedila oko 900.000 američkih dolara, a što je tada bio velik novac. Howard je odlučio nastaviti očevim stopama, ali to je trajalo tek četiri godine - do 1921. Tada odlazi u Hoolywood i započinje karijeru filmskog producenta. Odsjeo je u hotelu Ambassador gdje su se tada okupljali ljudi iz svijeta filma s ciljem da se što prije i što više s njima zbliži. U Hoolywoodu je zaposlio, od sebe dvostruko starijeg, bivšeg boksača Noaha Dietricha. Zajedno će provesti narednih 40 godina u kojima mu Noah neće biti samo knjigovođa već će postati čovjek od najvećeg Howardovog povjerenja. Odmah na početku njihove suradnje Howard će mu reći kako svi veliki ljudi imaju jasno zacrtane ciljeve, a njegovi su da bude najveći igrač golfa, najbolji pilot, najbolji filmski producent i najbogatiji čovjek na svijetu koji će uz sve to osvojiti najviše lijepih žena. Vjerovatno u sklopu svojih ljubavničko-zavodničkih težnji Howard je u Hoolywoodu često posjećivao bordel madam Maude. Naravno, postojala je opasnost da za to dozna supruga Ella Rice (s kojom se vjenačo 1923.) te ju je uvjerio da se vrati u Texas. Tako se bogat, naočit i 193 cm visok Howard mogao posvetiti osvajanju žena. Brak je ipak pukao 1929. godine. Kap koja je prelila čašu bila je njegova veza s glumicom Billie Dove u čijem je društvo često viđan, a kada joj je darovao jahtu stvari su Elli postale jasnije. Uz naknadu od 1.200.000 američki dolara sporazumno su se razveli. Ni veza s Bille nije bila vječna jer Howard je nastavio svoj ljubavnički pohod tako da je i ova veza došla svome kraju. Da bi snimio uspješan film trebalo mu je više vremena nego da osvoji neku lijepu ženu. Prva tri filma propala su, a tek je s četvrtim (Anđeli pakla) postigao uspjeh. Film govori o britanskim pilotima i Prvom svjetskom ratu. Gdje su piloti tu treba i letjetli pa je Howard odlučio također letjeti u filmu što je završilo tako da se njegov zrakoplov srušio, a Howard je zadobio potres mozga i pao u komu. Na koncu film je koštao tada nevjerovatnih 3.800.000 dolara. Howard to nije smatrao ozbiljnim problemom, možda i stoga što je za vrijeme snimanja položio pilotski ispit. Osim letenja bavio se i projektiranjem letjelica te je tako u rujnu 1935. u avionu kojeg je sam konstruirao (nazvao ga je H1 - Hughes) postavio brzinski rekord u letenju od 352 milje na sat. Zrakoplov H-1 utjecati će na brojne ratne zrakoplove koji će se pojaviti u 2. svjetskom ratu (npr. Mitsubishi Zero, Focke-Wulf FW190, F6F Hellcat). Dvije godine kasnije oboriti će rekod u letu na relaciji Los Angeles - New York. U njujorškoj zračnoj luci pri sletanju dočekalo ga je gomila građana koji su ga s oduševljenjem pozdravljali. Za ovaj poduhvat odlikvao ga je tadašnji američki predsjednik Roosevelt. Njegovom šarmu nije mogla odoljeti i Ginger Rogers Baveći se konstruiranjem zrakoplova (bio je samouki avio-inžinjer) i letenjem uočio je da zrakoplovi brže lete na većim visinama. Tu se javio problem - na većim visinama zrak je rijeđi te to uzrokuje probleme s disanjem posadi. Taj je problem riješio osmislivši maske s kisikom, a taj izum koristi se i danas. Godine 1938. William John Frye nagovoriti će Hughesa da izgradi prvi avion za komercijalne putničke letove (Boeing 307 Stratoliner). Iste godine, desetog srpnja, Hughes postavlja novi rekord obletivši svijet za 91 sat (3 dana i 9 sati). Euforija je bila tolika da je zrakoplovna luka Houston Municipal iste godine preimenovana u Howard Hughes. Uskoro je zračnoj luci vraćen naziv jer su ljudi prosvjedovali što aerodromu nosi ime po živućoj osobi. Konstruirajući zrakoplove i leteći na njima nije zapostavio ni svijet filma. Lansirao je još dva uspješna filma - Lice s ožiljkom (1932.) i Izopćenik (1941.). Uz film nije zapostavljao još jednu svoju stras - zavođenje žena. Lista žena s kojima je ljubovao duga je, iako je imao i neuspješnih pokušaja. U njegovom zagrljaju završile su glumice Jane Russell, Jean Harlow, Katherine Hepburn, Bette Davis, Rita Hayworth, Yvonne De Carlo, a navodno je jednu noć proveo i s Marilyn Monroe. Kada bi mu se neka žena sviđala bio bi ustrajan u tome da ju pridobije te je tako sedam godina 'gnjavio' Ginger Rogers dok ova nije popustila. U svojim osvajanjima nije se libio potrošiti gomile novca pa je tako Avu Garder pokušao zaprositi vrećom skupocjenog Cartierovog nakita. Znao je biti i mušičav te je tako Lanu Turner prvo zaprosio, a onda je doslovno napustio ispred oltara. Ponekad je veza završavala i fizičkim nasiljem, primjerice ljubavnik Gene Tierney nokautirao ga je. One koje nisu završile s Hughesom u krevetu mogu se smatrati sretnicama jer je mladi bogataš od mladosti bolovao od sifilisa te je svoju bolest brojnim vezama širio. Ona će postavi i glavni uzročnik njegova kasnijeg duševnog rastrojstva. Njegovo je ponašanje s vremenom postajalo sve čudnije, a jedan od najvećih njegovih strahova postao je onaj od bakterija. Pretpostavlja se da su lijekovi za smirenje koje je uzimao u velikim količinama samo doprinijeli razvoju njegovih fobija. Tako je tražio od svih koji dolaze u kontakt s njim da nose bijele rukavice, a posluga koja ga je opsluživala morala je sve dodirivati preko ubrusa. Nakon što je preživio drugi živčani slom povukao se u sobu hotela Beverly Hills gdje je sjedio gol u bijelom kožnom naslonjaču. U to je vrijeme (nakon Drugog svjetskog rata) postao opsjednut opasnošću od komunizma. Toliko ga je to zaokupilo da je ponudio CIA-i da izradi prislušne uređaje kako bi mogli pratiti kretanja ruskih podmornica. Sve to ne utječe na njegove ljubavne avanture, a vezu s Jean Peteres, koja je s prekidima trajala 12 godina, okrunio je brakom 12. siječnja 1957. Brak ga ni ovaj puta ne sputava u ljubavnim poduhvatima, ali sada ide korak dalje i potajno snima i špijunira svoje ljubavnice. Svoje posljednje godine života provodi putujući svijetom. Putovao je u automobilu zavarenih prozora, a u vozilo je dao ugraditi poseban pročistač zraka koji je koštao više od automobila i zauzimao je više mjesta od samog motora. Sve se više povlači te gotovo da i nema kontakta sa suprugom. Za poslugu upošljava isključivo muškarce i to gotovo u pravilu mormone kojima vjera brani piti. Tako je htio biti siguran da će posluga uvijek biti trijezna. U Las Vegasu je pored hotela koji su bili u njegovu vlasništvu kupio i TV postaju KLAS koja je morala prikazivati filmove do kasno u noć kako bi on imao što gledati. Ukoliko bi kojim slučajem zaspao tijekom filma nazvao bi postaju i tražio da ponovo prikažu film. Premino je 5. travnja 1976., a o njegovu životu snimljen je 2004. i igrani film - Aviator. Film je osvojio pet filmskih nagrada Oscar. Lik Howarda Hughesa u filmu glumi Leonadro Di Caprio, a film je režirao Martin Scorsese. Pored igranog filma, nešto ranije (1999.), o njegovu životu snimljen je i dokumentarni film Howard Hughes: The Man & the Madness. Izvor teksta: moljac.hr.
	Nitko nije toliko bogat da može bez osmjeha i nitko toliko jadan da ga ne bi zaslužio.