Mostra: politički nekorektna i amerikanizirana

Selektor festivala Marco Muller nije se puno zamarao zemljopisnom i političkom korektnošću


Dvostrukim američkim programom - u kojem su drama iz ambijenta baleta “Black Swan” te novi film Roberta Rodrigueza “Machette” - u srijedu na venecijanskom Lidu počinje 67. izdanje Mostre, najstarijeg i jednog od tri najutjecajnija filmska festivala na svijetu.

Što nas očekuje

Otvaranje s dva američka filma, od kojih se jedan bavi visokom kulturom, dok je drugi čisti “pulp”, dobro dočarava ono što nas - čini se - očekuje tijekom deset mletačkih dana. Za razliku od Cannesa koji je ove godine u konkurenciji imao samo jedan američki film, ovogodišnja Venecija prilično je amerikanizirana, programom dominiraju bivše i sadašnje supkulturne legende, a da sve bude u skladu s takvom “pulp” orijentacijom, tu je i predsjednik ovogodišnjeg žirija, Quentin Tarantino.

Za Zlatnog lava, glavnu festivalsku nagradu, ove će se godine natjecati čak 23 filma. Selektor programa Marco Mueller nije se puno zamarao zemljopisnom i političkom korektnošću pa u programu potpuno dominiraju najveće kinematografije.

Baskijski provokator

U konkurenciji je čak šest američkih filmova, četiri talijanska, tri francuska, te dva japanska, od kojih je jedan adaptacija Murakamijeva “Norveškog drva” u režiji Vijetnamca Tran Anh Hunga. Već prošle godine Mueller je, uvrstivši u konkurenciju Georgea Romera i Alexa Coxa, navijestio kako misli rušiti barijere visoke i niske filmske kulture. Program i ove godine odiše tako. Za nagradu će se tako boriti klasik B filma Monte Hellman svojim prvim filmom nakon 20 godina (“Road to Nowhere”), tu je potom klasik japanskog horora Takashi Miike (“13 ubojica”), baskijski pulp-provokator Alex de la Iglesia (“Balada triste de trompeta”), kao i utemeljitelj hongkonškog novog vala Tsui Hark koji za nagradu konkurira povijesnim spektaklom “Detektive Dee i tajna fantomske vatre”.

Novi film Sofije Coppola

Prilično amerikanizirani program dopunjava još Sofia Coppola filmom “Somewhere” u kojem glumi Benicio del Toro, te glumac Vincent Gallo koji će svoj poprilično neujednačeni redateljski portofolio dopuniti novim filmom “Promises Writen in Water”. U konkurenciji, međutim, ima i podosta Europe: tu je Francois Ozon s filmom “Potiche” u kojem glume Catherine Deneuve i Gerard Depardieu, potom poljski veteran Jerzy Skolimowski u čijem trileru “Essential Killing” glumi upravo Gallo, kao i Tom Tykwer koji se filmom “Drei” (Tri) vratio u Njemačku nakon neuvjerljiva lutanja vodama internacionalnih produkcija.

Među nabrojenim režiserima, niz je mletačkih “recidivista”: Skolimowski je na Mostri nagrađen još 1985. (za “Brod svjetionik”), Tykwer 2000. (za “Lola trči”), a Tran Anh Hung je 1995. za “Cyclo” dobio Zlatnog lava. Premda je selektor Mueller siniolog i ekspert za kineski film, ove godine u konkurenciji uopće nema filmova iz NR Kine, kineske kinematografije zastupa samo Tsui Hark, a nema ni trenutno pomodne jugoistočne Azije. I Latinska je Amerika predstavljena tek na kapaljku, filmom “Post mortem” Pabla Larraina, Čileanca čiji je “Tony Manero” igrao ovog proljeća na zagrebačkom Subversive festivalu.

Povratnički film Morriseya

Dakako, Mostra donosi i niz atrakcija izvan konkurencije. Tu je povratnički film bivšeg režisera Warholove “Factory” Paula Morriseya (“News From Nowhere”), nove naslove imaju dva velika svojeglavca europskog filma - češki animator Jan Švankmajer i francuska feministička buntovnica Catherine Breillat. Tu je i Scorsese s dokumentarcem o Eliji Kazanu, kao i redateljski uratci obojice glumaca Afflecka: Ben se predstavlja krimi dramom “The Town”, a Caseya dokumentarcem “I’m Still There” o reperskoj karijeri Joaquina Phoenixa.

Statisti radnici Mure

Ove godine Mostra nam je zanimljiva jer su se na njoj našla i dva filma iz našeg najbližeg susjedstva. U popratnom programu Giornate dei autori igrat će Tanovićev “Cirkus Columbia” po romanu Ivice Đikića, no možda je i veće iznenađenje film “Oča” (Otac) slovenskog zakašnjelog debitanta Vlade Škafara. Ovaj 63-minutni film u kojem statiraju tekstilni radnici i radnice Mure uvršten je u popratni Tjedan kritike, a po najavama čine se da je riječ o doista intrigantnom naslovu.

Izdvajamo iz konkurencije: CRNI LABUD (Darren Aronofsky, SAD) Autor kultnog “Rekvijema za snove” snimio je dramu o sukobu konkurentica unutar baletne trupe. Glavne uloge igraju Natalie Portman i Winona Ryder. PUT ZA NIKUDA (Monte Hellman, SAD) Jedna od kultnih figura B-filma Hellman predstavlja svoj prvi film nakon 20 godina, a glavnu ulogu glumi Shannyn Sossamon koja se probila filmom Gorana Dukića “Pizzeria kamikaze”. BALADA O TUŽNOJ TRUBI (Alex de la Iglesia, Španjolska) Kontroverzni Bask, redatelj “Perdite Durango”, bio je neko vrijeme izvan radara. Sad se vraća stiliziranim spektaklom koji povezuje Španjolski građanski rat i klaunove, povijest i fantastiku. CRNA VENERA (Abdellatif Kechiche, Francuska) Nakon sjajnog “Zrna i ribe”, alžirsko-francuski redatelj Kechiche bježi u povijest: njegova “Crna venera” istinita je priča o Saartjie Baartman, ili “hotentotskoj Veneri“ koju su antropolozi doveli u 18. stoljeću iz južne Afrike i vodili Europom kao atrakciju. SUŠTINSKO UBOJSTVO (Jerzy Skolimowski, Irska/Poljska) Poljski veteran (rođen 1938.) u svom novom filmu bavi se zarobljenim Afganistancem koji pobjegne iz CIA-ina transporta i zatekne se u nepoznatoj, ledenoj sjevernoj zemlji. Film je gotovo bez dijaloga, a glavnu ulogu glumi Vincent Gallo. NORVEŠKO DRVO (Tran anh Hung, Japan) Ekranizacija popularnog Murakamijevog romana djelo je Vijetnamca Tran Anh Hunga, redatelja koji je u Veneciji pobijedio 1995. filmom “Cyclo”. POTICHE (Francois Ozon, Francuska) Film “Potiche” reklamira se posterom na kojem je Catherine Deneuve u demodiranoj trenirci s trajnom. Navodno je riječ o komediji o ratu spolova i klasa, a partner Deneuvove je Gerard Depardieu. Ozon je pak jedan od vodećih europskih “queer” filmaša s dugačkom i neujednačenom filmografijom.

Izdvajamo izvan konkurencije: VIJESTI NIOTKUDA (Paul Morrisey, SAD) Redatelj Warholovih filmova Paul Morrisey pojavljuje s nakon dugog izbivanja s novim naslovom o kojem se malo zna, ali se u njemu pojavljuje niz lica iz razdoblja “Factory”. GRAD (Ben Affleck, SAD) Riječ je o drugom dugometražnom filmu kojeg Ben Affleck potpisuje kao redatelj, a film je najavljen kao realistička drama o svakodnevici bostonskih oružanih provalnika. PREŽIVJETI ŽIVOT (Jan Švankmajer, Češka) Ludi, genijalni češki nadrealist Švankmajer vraća se svojim novim dugometražnim filmom. “Preživjeti život” opisuju kao “horor komediju” o braku, a film je smjesa igranih dijelova i kolaža. CIRKUS COLUMBIA (Danis Tanović, BiH) Ekranizacija romana hrvatsko-bosanskog pisca Ivice Đikića “Cirkus Columbia” povratak je oskarovca Tanovića na domaće teme. Film je prikazan u Sarajevu gdje je dobio mlake kritike. OTAC (Vlado Škafar, Slovenija) “Oča” je prvi igrani film iskusnog slovenskog dokumentarista i kritičara Vlade Škafara. Film o ocu i sinu koji provode dan u šumi uvršten je u program Tjedan kritike, a zanimljivost je da se u sporednim ulogama u filmu pojavljuju radnici tekstilne tvrtke Mura. HITLER U HOLLYWOODU (Frederic Sojcher, Belgija) Potencijalna festivalska provokacija, “Hitler in Hollywood” je parodijski pseudodokumentarac u kojem novinarka (glumi je Portugalka de Medeiros) istražuje tajnu zavjeru CIA-e da uništi europski film.

jutarnji.hr


.


Ažurirao Titivillus - 01.Rujan/Sep.2010 u 19:46

Filmom "Crni labud" (Black Swan) američkog reditelja Darena Aronofskog, sa Natali Portman i Vinsentom Kaselom u glavnim ulogama, svečano je otvoren 67. filmski festival u Veneciji, koji će trajati do 11. septembra.
Foto: Beta


Žiri, čiji je predsednik američki reditelj Kventin Tarantino, dodeliće Zlatnog lava jednom od 23 filma u takmičarskoj selekciji.

Sa budžetom od 12 miliona evra, najstariji filmski festival na svetu će ove godine premijerno predstaviti ukupno 79 dugometražnih filmova iz 34 zemlje. Prvi put publika će imati priliku da vidi i jedno ostvarenje iz Dominikanske republike koji govori o Haitiju.

U zvaničnoj selekciji Mostre našlo se 23 ostvarenja iz 11 zemalja, od kojih šest američkih, četiri italijanska i tri francuska.

Azijski film će biti predstavljen sa dva japanska i jednim kineskim filmom.

Film Darena Aronofskog "Crni labud" kojim je otvoren festival je mračna psihološka drama smeštena u svet njujorškog baleta i priča o balerini koja se suočava sa usponom jedne od svojih suparnica. Reditelj Aronofski nije nepozat Veneciji gde je 2008. godine osvojio Zlatnog lava sa "Rvačem" (The Wrestler) koji je na veliko platno vratio pomalo zaboravljenog Mikija Rurka.

Među filmovima koji najviše pobuđuju interesovanje na festivalu su drama "Negde" (Somewhere) Sofije Kopole koja se bavi muško-ženskim zbližavanjem, romantični triler "Put koji nikud ne vodi" (Road to Nowhere) Amerikanca Montija Helmana i ratni film "Suštinsko ubistvo" (Essential killing) Poljaka Jiržija Skolimovskog.

Tu su još i film provokativnog američkog reditelja i glumca Vinsenta Gala - "Obećanja zapisana u vodi" (Pormises Written in Water), drama "Tri" (Drei) Nemca Toma Tikvera, kao i crnohumorna komedija "Post mortem" Čileanca Pabla Larena o grobaru koji se zaljubljuje u plesačicu.

Film Fransoa Ozona "Ukras" (Potiche) pobuđuje najviše pažnje svojom glumačkom ekipom koja je okupila neke od trenutno najpoznatijih francuskih imena, poput Katrin Denev i Žerara Depardjea.

Francuski reditelj alžirskog porekla Abdelatif Kešiš takmiči se filmom "Crna Venera" (Venus noire) zasnovanim na istinitoj priči o Afrikanki pozamašne zadnjice koja je u XIX veku kao nakaza prikazivana na vašarima u Francuskoj.

Film "Miral" Džulijana Šnabela govori o odrastanju Palestinke bez roditelja, a "Tužna balada trube" (Balada triste de trompeta) Španca Aleksa de la Iglesije o španskom građanskom ratu. Iz Grčke dolazi drama "Attenberg" Atine Rejček Zangari, dok će boje zemlje domaćina braniti četiri ostvarenja među kojima jei film "Usamljenost prostih brojeva" (La solitudine dei numeri primi) Paola Đordana.

Najavljeni dolazak iranskog reditelja Džafara Panahija, koji je trebalo da premijerno predstavi film "Harmonika", još uvek nije potvrđen, jer mu iranske vlasti i dalje zadržavaju pasoš. Poznati reditelj je krajem maja pušten na uslovnu slobodu, tri meseca nakon hapšenja koje je izazvalo proteste u svetu.

Festival će 11. septembra zatvoriti Šekspirova "Oluja" u režiji Džuli Tejmor koja je "promenila" pol glavnog junaka Prospera kako bi Helen Miren mogla da igra naslovnu ulogu.

Na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji, Mostri, koji je u subotu navečer završio svečanom dodjelom nagrada, Zlatnog lava za najbolji film osvojila je italo-američka redateljica Sofia Coppola za film 'Somewhere' (Negdje)

Njezin film bavi se naoko glamuroznim, a zapravo usamljenim životom holivudske zvijezde Johnnya Marca u izvedbi Stephena Dorffa, koji se naglo mijenja kad njegova 11-godišnja kćerka dolazi živjeti s njim.

Nakon što joj je nagradu svečano uručio predsjednik sedmeročlanog žirija, američki režiser Quentin Tarantino, Sofia Coppola zahvalila je svom ocu, Francisu Fordu Coppoli, režiseru poznatih filmova poput trilogije 'Kum' ili 'Apokalipsa sada', 'na svemu što ju je naučio'.

Posebnog Zlatnog lava za životno djelo dobio je američki režiser i producent Monte Hellman za film 'Road to Nowhere'.

Španjolski režiser Alex de la Iglesia osvojio je Srebrnog lava za najbolju režiju, kao i nagradu za najbolji scenario za film 'Balada triste de trompeta' (Tužna balada o trubi), dok je posebnu nagradu žirija dobio film 'Essential Killing' poljskog režisera Jerzya Skolimowskog.

Nagradu Coppa Volpi za najbolju glumicu osvojila je grčka glumica Ariana Labed za ulogu plahe, mizantropske djevojke Marine u filmu 'Attenberg' grčke redateljice Athine Rachel Tsangari, dok je za najbolju mušku ulogu nagradu dobio američki glumac i režiser Vincent Gallo za ulogu u filmu 'Essential Killing'. Gallo u filmu poljskog režisera utjelovljuje Mohameda, čovjek kojeg su američki vojnici zarobili u Afganistanu i prebacili u zatočenički logor negdje u istočnoj Europi. Mohamed bježi iz zatvora i za sobom ostavlja krvavi trag.

U službenoj selekciji najstarijeg filmskog festivala na svijetu, venecijanske Mostre, bilo je 23 ostvarenja iz 11 zemalja, od kojih šest američkih, četiri talijanska i tri francuska.


tportal.hr