Alfred Hitchcock

OPĆENITO

-kultni američko-britanski filmski redatelj i pisac kriminalističkih i horror knjiga
-najmladje dijete trgovca Williama Hitchcocka i njegove žene Emme Jane Hitchcock
-započeo i prekinuo školovanje u Londonu, u isusovačkome koledzu Svetog Ignacija, diplomirao na tehničkom fakultetu i postao strojno-tehnicki crtač, te uz to završio tečajeve iz umjetnosti na londonskome Sveučilistu
-1926. oženio se svojom asistenticom Almom Reville s kojom je imao kćer Patriciu, rođenu 1928.
-karakteristike njegova rada i filmova su sklonost montaži ili pokretima kamere, osjećaj za ritam, karakterizacija likova, crni humor, ironija, cinizam, stvaranje napetosti (suspense), živopisni ambijenti, dramatična zvučna obrada te vizualna ljepota kadra
-proglašen je najboljim producentom svih vremena prema britanskom magazinu Total Film
-za film Rebecca iz 1940. dobio Oscara iste godine
-bio je nominiran pet puta za najboljeg redatelja za filmove: Rebecca, Čamac za spašavanje (1944.), Začaran (1945.), Prozor u dvorište i Psiho
-1968. primio je pocasnog Oscara, a 1980. dobio je titulu viteza





REKLAME

„Opće je mišljenje da mrzim reklame na televiziji. I tu se izjašnjavam: „nevin sam“. Obožavam ih. Oh, spremno priznajem da su prebučne, da mi je zlo od njih, da su nezanimljive, dosadne i neukusne...ali, nisu one jedine takve – imate, na primjer, nazdravičare. Razlika je u tome – a zato i obožavam reklame – što njih možete isključiti. Tu je ostvaren epohalan napredak. Televizijska reklama je jedini primjer u cjelokupnoj povijesti sadizma gdje je čovjek izmislio postupak mučenja a onda pružio žrtvi mogućnost izbavljenja. U svemu tome zanimjivo je što se tako malo ljudi koristi tom mogućnošću.“

SUSPENSE

„Svaki majstor krimica ima za cilj dovođenje publike na sam rub sjedala. Sastojak koji će ih tamo i zadržati zove se napetost (suspense). Što se mene tiče, napetost se postiže kad publici dopustite da se igra Boga. Pretpostavimo da u krimicu imate 6 likova. Netko je ubijen i sva sestorica su moguci pocinitelji, no nitko od njih ne zna koji je onaj pravi, a ne zna to ni publika. Jedan od likova stoji u prostoriji punoj sjena, leđima okrenut vratima, kad se kroz njih ušulja nepoznati lik u ogrtaču i crnom šeširu i izudara ga do besvijesti. Radi se o brutalnom činu, no ako publika još ne zna je li mladić ubojica ili junak, neće znati treba li klicati tom činu ili oplakivati mladića. No, ako publika sve zna, ako joj se otkriju sve tajne o kojima likovi ne znaju ništa, oni će se iz petnih žila truditi jer znaju kakva sudbina očekuje jadne glumce. To je ono što se naziva 'igranjem Boga'. To je suspense.“

EMOCIJE

„Prema mojem mišljenju filmove koje ja snimam bilo bi nemoguće raditi bez smisla za humor. Istina je da se ja poigravam s emocijama ljudi. Znam kako ih treba pripremiti, kako ih u pravom trenutku nasmijati i kako ih natjerati da u strahu zariju nokte u svoja sjedišta. Znam kako ih navesti da zavrište – jer znam da  će na koncu iz kina izaći veselo smijući se. To su isti oni ljudi koji u luna praku vrište od straha strmoglavljujući se 'tunelom smrti'. Kad vožnja završi, ti se ljudi smiju.“

ČOVJEK KOJI JE PREVIŠE ZNAO – šalica čaja

„Prizor kad tijekom opsade netko ponudi policajca šalicom čaja, sam ubacio samo zato što sam se bezbroj puta uvjerio da ljudi u najkritičnijim trenucima redovito urade nešto potpuno trivijalno- skuhaju si čaj ili zapale cigaretu. Jedna takva sitna pojedinost može značajno pridonijeti dramatičnoj napetosti cijele situacije a iskustvo me naučilo da ako je samo jedan detalj netočan, ako su jedna kretnja, izgovorena riječ ili dijalog nelogični, cijela situacija gubi na težini.“

GLAZBA

„Glazba omogućuje da se izrazi i ono što nije izrečeno. Npr. ljudi ponekad kažu jedno, a misle sasvim drugo. Lice i kretnje odražavaju njihove riječi, a ne misli. Možda ponekad govore spokojno i polako, a iznutra kipe. Ugođaj takve situacije ne možete izraziti ni riječima, ni fotografijom. Ali držim da se osnovna ideja može objasniti s pomoću glazbe iz pozadine. Temelj privlačnosti filma je u emocijama.Privlačnost glazbe također se u velikoj mjeri zasniva na emocijama. Zanemariti glazbu značilo bi prokockati šansu, hotimice ili slučajno, za daljnji napredak filma.“

KONOPAC (ROPE)

„Mislim da ništa ne može tako dobro potkrijepiti postupke glumaca, naročito u elementima suspensea, kao izlaganje zapleta bez zastoja. Čitava radnja Konopca događa se između izlaska i zalaska sunca. Tu se može naći ubojstvo, zabava, sve veća napetost, detaljna psihološka karakterizacija, postupno otkrivanje zločina i rasplet. Usprkos tome, sve se događa u dva sata kako stvarnog tako i filmskog života. Kamera u jednom dahu snimi čitavu jednu rolu filma, proguta jedanaest stranica dijaloga po kadru i proždere radnju kao divovska lopata parne lokomotive“




FILMOGRAFIJA

Obiteljska zavjera / Family Plot (1976)
Mahnitost / Frenzy (1972)
Topaz (1969)
Strgnuta zavjesa/ Torn Curtain (1966)
Marnie (1964)
Ptice / The Birds (1963)
Sat s Alfredom Hitchockom / The Alfred Hitchcock Hour (TV serija) (1962-1965)
Psiho / Psycho (1960)
Sjever-sjeverozapad / North by Northwest (1959)
Vrtoglavica / Vertigo (1958)
Krivo optužen / The Wrong Man (1956)
Čovjek koji je suviše znao / The Man Who Knew Too Much (1956)
Nevolje s Harryjem / The Trouble with Harry (1955)
Alfred hitchock predstavlja / Alfred Hitchcock Presents (TV-serija) (1955-1962)
Drž\'te lopova / To Catch a Thief (1955)
Prozor u dvorište / Rear Window (1954)
Nazovi M radi umorstva / Dial M for Murder (1954)
Ispovjedam se / I Confess (1953)
Nepoznati iz Nord-ekspresa / Strangers on a Train (1951)
Trema / Stage Fright (1950)
U znaku jarca / Under Capricorn (1949)
Konopac /Rope (1948)
Slučaj Paradinne / The Paradine Case (1947)
Ozloglašena / Notorious (1946)
Opsjednut / Spellbound (1945)
Madagaskarska avantura / Aventure malgache (kratkometražni igrani film) (1944)
Sretan put / Bon Voyage (krtkometražni igrani film) (1944)
Čamac za spašavanje / Lifeboat (1944)
Sjenka sumnje / Shadow of a Doubt (1943)
Saboter / Saboteur (1942)
Sumnja / Suspicion (1941)
Gospodin i gospođa Smith / Mr. & Mrs. Smith (1941)
Strani dopisnik / Foreign Correspondent (1940)
Rebecca (1940)
Krčma Jamajka / Jamaica Inn (1939)
Dama koja nestaje / The Lady Vanishes (1938)
Mladi i nevini / Young and Innocent (1937)
Sabotaža / Sabotage (1936)
Tajni agent / Secret Agent (1936)
39 stepenica / The 39 Steps (1935)
Čovjek koji je suviše znao / Man Who Knew Too Much, The (1934)
Bečki valceri / Waltzes from Vienna (1933)
Broj 17 / Number Seventeen (1932)
Bogati i čudni / Rich and Strange (1932)
Namještena igra / The Skin Game (1931)
Umorstvo / Murder! (1930)
Junona i paun / Juno and the Paycock (1930)
Ovdje Elstree / Elstree Calling (1930)
Stanovnik otoka Man / The Manxman (1929)
Ucjena / Blackmail (1929)
Šampanjac / Champagne (1928)
Farmerova žena / The Farmer\'s Wife (1928)
Laki moral / Easy Virtue (1928)
Nizbrdica / Downhill (1927)
Ring / The Ring (1927)
Stanar / The Lodger (1927)
Planinski orao / The Mountain Eagle (1926)
Vrt užitaka / The Pleasure Garden (1925)

Mali debeli.