Web: Titlovi.com
Kategorija: Filmovi i serije
Ime foruma: Titlovi.com Vam sa ponosom predstavljaju - filmovi
Opis foruma: Ovdje možete naći informacije o filmovima
URL: https://forum.titlovi.com/forum_posts.asp?TID=46493 Datum ispisa: 19.Srpanj/Jul.2026 u 10:12 Verzija Softvera: Web Wiz Forums 11.01 - http://www.webwizforums.com
Tema: Scarlet Street (1945)Objavio: Rea
Tema: Scarlet Street (1945)
Datum objave: 09.Ožujak/Mar.2012 u 20:14
http://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=Scarlet+Street+%281945%29&source=web&cd=1&ved=0CC0QFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.imdb.com%2Ftitle%2Ftt0038057%2F&ei=flVaT5eEM4TItAan-omgDA&usg=AFQjCNFiybw57q1sY7F15rnvHDWq07xovw - Scarlet Street (1945)
crno-beli filmska drama, SAD, 1945, 98 minuta reditelj: Fritz Lang pisac: Georges de La Fouchardičre, André Mouézy-Éon scenario: Dudley Nichols kompozitor: Hans J. Salter producent: Fritz Lang izvršni producent: Walter Wanger uloge: Edward G. Robinson (Christopher Cross) Joan Bennett (Kitty Marchová) Dan Duryea (Johnny Prince) Margaret Lindsay (Millie Rayová) Jess Barker (David Janeway) Rosalind Ivan (Adele Crossová) Arthur Loft (Dellarowe) Samuel S. Hinds (Charles Pringle) Russell Hicks (J.J. Hogarth)
Edvard G. Robinson u ulozi Kristofera Krosa, sredovečnog bankarskog
službenika kome je jedini hobi slikanje kojim se bavi nedeljom.
Zarobljen je u braku bez ljubavi sa bezosećajnom ženom. Dolazi u kontakt
sa mladom prostitutkom Kiti i zaljubljuje se u nju, ne shvatajući čime
se bavi. Kada njen ljigavi makro zaključi da je Kristofer bogataš, mutni
par odlučuje da ga rastavi od njegovih para. Zaplet se komplikuje kako
se krađa i prevara pretvaraju u ubistvo i ludilo.
Film je uvelike »mračnija« inačica Langova prethodnog film noira, → http://forum.titlovi.com/the-woman-in-the-window-1944_t46448.html - The Woman In The Window ,
a sličnosti pridonose i troje istih gl. glumaca u sličnim ulogama –
Robinson kao postariji, zavedeni protagonist, J. Bennett kao fatalna
žena, i D. Duryea kao cinik i manipulator. Međutim, dok prethodni film
završava u gotovo farsičnom ugođaju ležerne ironije, ovo se djelo od
svih redateljevih amer. filmova najviše približava tragičnoj viziji,
posebice u završnom prizoru u kojemu se izmjenjuju subjektivni kadrovi
protagonista, dok gleda u svoj portret Kitty (ironično nazvan
Autoportretom), i kadrovi same slike koja dominira film. prostorom, a
što je tumačeno kao alegorija nestabilnosti identiteta i prisutnosti
smrti. Sam protagonist je, karakteristično za redatelja, slab lik, žrtva
manipulacija pa i podvojena osoba – između bračnog života u prikazu
kojega Lang otvoreno podriva patrijarhalne obrasce i ljubavničke veze, u
stalnom rascjepu između očekivanog i dogođenog, naposljetku i dvostruki
gubitnik, na erotskom planu (u korist Johnnyja) i na planu umj.
identiteta (u korist Kitty). Pritom Lang do vrhunca u svojem amer. opusu
dovodi i težnju prema halucinantnim i fantazmagoričnim ugođajima koje
postiže ritmičkim izmjenjivanjem svjetla i sjene, klaustrofobičnim
funkcioniranjem okvira te uporabom zvukova u pozadini (npr. u sceni
protagonistova pokušaja samoubojstva), dok se posljednji kadrovi junaka
izgubljenog u masi, koja postupno nestaje ostavljajući njega samog u
kadru, tumače kao efektna slika suvr. urbanog otuđenja.