Rođen je 1954. u Davisonu (država Michigan), predgrađu Flinta u kojem se nalazila jedna od najvećih tvornica General Motorsa u kojoj su radili njegov otac i djed. Tamo je završio osnovnu i srednju školu, gdje je počeo iskazivati interes za politiku, kao i za bitne probleme (dobio je značku Eagle Scout jer je napravio 'slide-show' koji je ukazivao na najveće zagađivače u Flintu). Kad je 1972. stekao biračko pravo, kandidirao se za mjesto u školskom odboru te je postao jedan od najmlađih Amerikanaca izabranih na javnu funkciju.

Kratko je vrijeme studirao, no odustao je kako bi se mogao usredotočiti na aktivizam te je počeo raditi kao novinar za alternativni tjednik Flint Voice. Nakon nekog vremena postao je i urednik, a pod njegovim vodstvom list prerasta u Michigan Voice te postaje najcjenjenija alternativna tiskovina Srednjeg zapada. Uslijedila je ponuda za posao u listu Mother Jones, ljevičarskom magazinu iz San Francisca. Kako je smatrao da im je oštrica otupjela, prihvatio je posao i 1986. postao urednik. No tamo se zadržao samo jednu godinu jer nije htio objaviti tekst (po njemu pun netočnih informacija) koji se kritički osvrnuo na Sandiniste u Nikaragvi.

Mooreu je tada sinula ideja da bi mogao napraviti dokumentarac o kolapsu ekonomije u svom rodnom Flintu, uzrokovanom zatvaranjem GM tvornice (unatoč tome što je donosila profit). Početni kapital bio mu je novac zarađen u Mother Jonesu, no uskoro je morao prodati kuću (a održavao je i tombole) kako bi dovršio film. 'Roger & Me' je završen 1989. godine (između ostalog u filmu su zabilježeni brojni neuspješni pokušaji da naprave intervju s Rogerom Smithom, direktorom GM-a), odlično je primljen kod kritike, nagrađen je na mnogim festivalima, a postao je i financijski najisplativiji dokumentarac u povijesti.

Nakon uspjeha filma surađivao je na 'Blood in the Face', filmu o ekstremnim fašističkim ('white power') grupama, zatim je režirao nastavak 'Roger & Me', naslovljen 'Pets or Meat: The Return of Flint' u kojem se osvrće na posljednje događaje u Flintu. Sljedeći rad je bio prvi ne-dokumentarac 'Kanadska slanina', satirična komedija u kojoj predsjednik SAD-a kreće u 'hladni rat' protiv Kanade. 1994. počinje raditi na televiziji u emisiji 'TV Nation' prepunoj satiričnih vijesti i komentara koja se prikazivala na NBC-u. No iako je izazvala buru među kritičarima i stekla brojne poklonike, gledanost nije zadovoljavala prohtjeve NBC-a te je TV Nation ukinuta nakon samo jedne sezone. Prelazi na mrežu FOX, no i tamo preživljava samo jednu sezonu.

Godine 1996. vraća se pisanoj riječi i objavljuje knjigu političkih komentara 'Downsize This!: Random Threats From an Unarmed American'. Knjiga je iznenadno postala bestseller, a Moore je krenuo na promotivnu turneju s kamerom kako bi snimio dokumentarac o gospodarskoj neujednačenosti gradova u SAD-u. Rezultati su u filmu 'The Big One', objavljenom 1998. godine. Sljedeće godine vraća se na TV s emisijom 'The Awful Truth', sličnoj TV Nationu. No ovaj put je iza sebe imao britanski Channel Four, dok je kabelski program Bravo emitirao dvije sezone showa.

Mooreova sljedeća knjiga 'Stupid White Men' trebala je izaći najesen 2001. godine. No to je spriječio njegov izdavač Random House jer su smatrali da otvoreno kritiziranje Georgea Busha nije prikladno zbog terorističkih napada koji su se dogodili 11. rujna. Iako su u RH-u razmišljali o uništavanju kompletne naklade, krenula je e-mail peticija te je 2002. godine knjiga došla na police. I, naravno, postala bestseler.

Iste godine objavljen je film 'Bowling For Columbine', koji govori o američkoj opsjednutosti oružjem i nasiljem. Moore sam sebe opisuje kao liberala, kritizira globalizaciju, velike korporacije, oružje, rat u Iraku, predsjednika Amerike George W. Busha, američki zdravstveni sustav za kojeg je napravio dokumentarni film Sicko. Time magazin proglasio ga je 2005. godine jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu.

Njegov recentni uradak ''Capitalism: A Love Story'' najčudniji je i najambiciozniji do sada SAD, pogođene ekonomskom krizom uzrokovanoj propašću liberalnog kapitalizma traže alternativu, a Moore je vidi u socijalizmu, najvećem neprijatelju američkog naroda.

Bez predrasuda, ''Capitalism'' je izvrsna reportaža i analiza američkih društveno-proizvodnih odnosa kroz čitavu povijest i itekako je vrijedan pozornosti!