Znana je njegova opsesija šahom i fotografijom, a malo je poznato da je, iako nikada nije studirao ni fotografiju ni režiju, imao zavidno znanje o tehničkoj strani snimanja.

Kubrick (čitaj: kubrik, izvorno prezime je Kubrik, dolazi iz Austrije) je rođen u Bronxu, a kao dijete bio je sklon izbjegavanju nastave, no u obližnjem kinu bio je svakodnevni gost – nije propuštao niti jedan film. Kako bi potaknuo Stanleyev interes za bilo kakav hobiji, otac mu je kupio Garflex fotoaparat. Stanley ga više nije ispuštao iz ruku. Nakon smrti Franklina Roosevelta, fotografirao je jednog vidno potresenog prodavača novina uz veliki naslov 'FDR Dead'. U časopisu Look smatrali su da te fotografije dobro ocrtavaju stanje tuge i žalosti u SAD-u, z a otkup mu uplatili 25 dolara i nastavili suradnju sa sedamnaestogodišnjakom. Uskoro upoznaje svoju prvu suprugu, Tobu Metz, i ženi je u svojoj devetnaestoj godini.
 
Nije mu dugo trebalo da shvati da želi raditi filmove. U 22. godini ostavlja se fotografije i snima 'Day of the Fight' – kratki dokumentarac o boksaču i jednom njegovom meču. Godinu dana kasnije nastaje i njegov drugi dokumentarac, 'Flying Padre', o životu meksičkog svećenika. Ubrzo snima i prvi film u boji, a ujedno i posljednji dokumentarac, 'The Seafarers', industrijski film za promociju The Seafarers Uniona.

 
Scenarij za prvi cjelovečernji film, 'Fear and Desire' (1953), piše sam, a produkcijski budžet popunjava igrajući šah u Washington Square Parku za 20-30 dolara tjedno. Za snimanja filma upoznaje svoju drugu suprugu, Ruth Sobotku. 'Killer's Kiss' (1955) snima na pretrpanim ulicama New Yorka, a kako ne bi stvarali probleme jer nisu imali dozvolu, svakodnevno je podmićivao policajce NYPD-a. Svaki sljedeći film adaptiran je po nekom više ili manje poznatom romanu.

Nakon 'The Killing' sa Sterlingom Hydenom (kasnije ludi general Ripper u 'Dr. Strangeloveu'), usljedio je 'Paths of Glory' (1957) s Kirkom Douglasom. Na snimanju upoznaje i svoju posljednju suprugu, Katherine Christiane Harlan, s kojom je imao dvije kćeri, Anyu i Vivian. 1960. snima 'Spartaka', ponovno s Kirkom Douglasom. Slijedi 'Lolita' (1962), adaptirana po svjetski poznatom Nabokovljevom romanu o ljubavi djevojčice i odraslog muškarca. Film je na blagajnama zaradio preko 4,5 milijuna dolara,  a ujedno je bio i prva suradnja Kubricka i genijealnog Petera Sellersa. Ono što slijedi, lansiralo je Stana u filmske besmrtnike.
 
Politička satira 'Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb' (1964) sa Sellersom u trostrukoj ulozi, potom 'SF 2001: Odiseja u Svemiru' (1968) i 'Paklena naranča' (1971) tri su njegova najkontroverznija i vjerojatno najbolja filma. Tematski su i danas vrlo aktualni, dok su u svoje vrijeme bili poprilično izviždani. Gotovo nijedan Kubrickov film nije dobio više pozitivnih nego negativnih kritika (i od publike i od kritičara), no, u pravilu, desetak godina kasnije gotovo svaki bi postao klasikom. Odiseja će svakako biti pamćena i po odličnoj uporabi glazbe koja konačno ima važnu ulogu u filmu i postaje jednim od likova.

 
Slijede 'Barry Lyndon' (1975), 'Isijavanje' (1980) s Jackom Nicholsonom, 'Full Metal Jacket' (1987) (ujedno i prvi Kubrickov film koji je dobio pretežno pozitivne ocjene) te posljednji, 'Oči širom zatvorene' (1999) s Nicole Kidman i Tomom Cruiseom u glavnim ulogama. Kubricku se pred kraj karijere prigovaralo da radi sporo, no jedan je od rijetkih redatelja koji su mogli nesputano raditi. Naime, Warner Bros. dao mu je vremena i novaca koliko je htio, pa je tako 'Oči širom zatvorene' radio pune dvije godine. U pedesetak godina filmske karijere snimio je tek trinaest cjelovečernjih filmova, a osobno dobio samo jednog Oscara, za specijalne efekte u Odiseji.
 
Takozvani The Glare, specifični pogled 'ispod oka' dok se liku po glavi motaju kojekakve zločeste misli, postao je Kubrickov trademark. The Glare se pojavljuje u 'Isijavanju', 'Full Metal Jacketu', 'Očima širom zatvorenim' i u 'Paklenoj naranči', a mnogi smatraju i da je HAL-ov pogled u Odiseji neka vrsta Glarea. 
 
Planirao je snimiti filmove o Napoleonu i rušenju Berlinskog zida, no Waterloo i Schindlerova lista pretekli su ga. Ideju o snimanju Umjetne inteligencije (A.I.) prvo je odložio želeći da tehnologija uznapreduje, a potom ju je proslijedio Spielbergu, smatrajući da će obaviti bolji posao. Njegovi filmovi (osim 'Full Metal Jacketa') nikada nisu bili blockbusteri, jednom završene, nikada ih nije gledao, a nerado je o njima i govorio. Živio je povučeno u zabačenom dijelu Engleske, gdje je i umro mjesec dana prije prikazivanja 'Očiju širom zatvorenih' (07.03.1999). Oko tog filma nastali su mnogi sporovi. Naime, dosta kritičara smatralo je da film na kraju nije onakav kakvim ga je Kubrick zamišljao, jer je umro u vrijeme postprodukcije filma. 

 
Slobodno se može reći da je Kubrick bio neshvaćen u svoje doba (za Isijavanje je primio i Razzie nominaciju za najgoreg redatelja), no njegova ostavština svjetskoj filmskoj industriji od neprocjenjive je vrijednosti.

preuzeto sa filmski.net