|
Back to the
Future (1985)
  
 
Godina je 1985.
Marty McFly, veoma normalan učenik srednje škole ima veoma neobičnog
prijatelja, naučnika koga u gradu smatraju lidakom, Dr. Emmeta Browna. Jednog
jutra Marty dobija poziv od Dr. Browna da mu se pridruži i pomogne u snimanju
njegovog najnovijeg eksperimenta, ne saopštavajući mu šta je u pitanju. Na
svoje zaprepašćenje, Marty shvata da je Doktor prepravio automobil „Delorian“ u
vremensku mašinu, i da namerava da putuje kroz istoriju i lično prisustvuje
velikim istorijskim događajima. 
Međutim, teroristička banda od koje je Doktor
ukrao plutonijum (koji omogućava kretanje mašine kroz vreme), nema nameru da mu
to oprosti, i samo momenat pre polaska na putovanje ubijaju Dr. Browna. Bežeći
od njih, Marty uskače u Delorian, i slučajno se prebacuje u 1955 godinu, na dan
kada njegovi roditelji treba da se upoznaju, što on (isto tako slučajno)
zaustavlja. Ako ih ne bude naveo da se upoznaju i zavole jedno drugo, neće biti
ni rođen. Otežavajuća okolnost je i to što se njegova majka zaljubljuje u
njega, i ne želi da pogleda njegovog smotanog oca. Ogromni problemi su snašli
Martija, i jedini spas može mu biti mladi i neshvaćeni Doktor Emmet L. Brown.
 
 
TRIVIA
Michael J.
Fox je od nastanka zamisli za snimanje ovog filma bio prvi i jedini izbor za
ovu ulogu, ali zbog snimanja tadašnje hit serije „Family Ties (1982)“ je odbio
ulogu. Za Martija je tada odabran Eric Stoltz, ali se on sa ostatkom ekipe nije
slagao oko prizvuka koji će film imati, traživši mnogo mračniju atmosferu.
Nakon par nedelja snimanja, Fox je zamenio Stoltza. Fox je uložio neverovatne
napore da se posveti oba projekta podjednako. Svakog dana se sa snimanja serije
vozio pravo na snimanje filma, i spavao jedan ili dva sata dnevno. Glavne scene
su snimane od 6 uveče do 6 ujutro, a dnevne scene su snimane vikendima.
Muzičar
Mark Campbell je otpevao sve Foxove deonice u filmu. Na kraju je potpisan kao "Marty
McFly".
Za potrebe
ovog filma, Michael J. Fox je morao da nauči da vozi skate board.
Serijal
"Back to the Future" nalazi se na 9. mestu IGN liste top najboljih
filmskih franšiza ikada..

Ostvario je
najveću zaradu 1985.
Lea Thompson
je samo deset dana starija od Michael J. Foxa, a u filmu igra njegovu majku,
dok je njegov filmski otac, Crispin Glover, mlađi tri godine.
Vremenska
mašina je prošla više varijacija u fazi nastanka. Isprva je to bio mali uređaj,
smešten u spavaćoj sobi Dr. Browna. Kasnije je mašina bio frižider koji je čak
poslat i na test otpornosti na atomsku bombu. Isti test bio je predviđen i za
Delorian ali se od ideje odustalo.
DeLorean je
izabran zbog svog specifičnog izgleda jer bi se u 1955-oj godini verovalo da je
u pitanju svemirski brod.
Albert
Einstein je prvi naučnik koji je zvanično ispitivao mogućnosti putovanja kroz
vreme. U filmu, prvi putnik kroz vreme bio je pas po imenu Einstein.
   
Prema
pisanjima studija „Universal“, sat/kula u filmu (koga je udario i zaustavio
grom), je isti onaj koji je korišćen u kultnom filmu „To Kill a Mockingbird
(1962)“.
Tržni
centar kod koga se pre prvog putovanja kroz vreme sreću Marty i Doc Brown zove
se "Twin Pines Mall (Dva Borića)". Doc Brown tada prokomentariše da
je stari farmer Peabody nekad posedovao svu tu zemlju, i da je tamo gajio
boriće. Kada se Marty vrati kroz vreme, slučajno udara i ruši jedan borić na
njegovom imanju. Po povratku u svoje vreme, na velikom natpisu ime centra je
ispisano kao "Lone Pine Mall (Usamljeni Borić)".
C. Thomas
Howell razmatran je za ulogu Martija..
Ronald
Reagan bio je oduševljen iznenađenjem Doca Browna u filmu, i njegovom nevericom
da je glumac Reagan postao predsednik, toliko da je svom ličnom kino operateru
rekao da mu vrati scenu unazad. Izgleda da mu se veoma svideo i film, jer je u
svom obraćanju naciji 1986 godine izjavio: "Kao što kažu u filmu Back to
the Future, 'Tamo gde mi idemo...putevi nam ne trebaju.'"
Orkestar Alana
Silvestrija koji je sastavljen specijalno za ovu priliku, najveći je orkestar
ikada sastavljen za potrebe nekog filma.
Kada Lorraine
prati Martija do kuće Doca Browna, ona i Doc se trapavo i stidljivo rukuju. Ovo
je jedini susret njih dvoje ikada na platnu, iako su zajedno glumili u pet
filmova i jednom televizijskom filmu.
Billy Zane se
prvi put pojavio u ovom filmu, i to kao "Match", jedan od Bifovih
pajtosa.
Prema
originalnom scenariju, Marty svira rock and roll na zabavi, i to prouzrokuje
opte nemire koje na kraju smiruje policija. Ovaj događaj i slučajno otkrivanje
Doktoru da mašina radi na coca-colu prouzrokuje promenu istorije (tj
budućnosti). Kada se Marty vraća u svoje vreme, on otkriva da živi u novom vremenskom
konceptu koji je isti kao 50-te godine, ali sa letećim automobilima i ostalim
spravicama koje je izmislio Doc Brown (i sve radi na coca colu). Marty takođe
otkriva da zbog nemira, r’n’r nije izmišljen i posvećuje se stvaranju kulturne
revolucije, tj r’n’r-a. U međuvremenu, njegov otac nalazi slike iz doba pobune,
i vidi svog sina na slikama.

Glava „Universal
Pictures“ studija, Sid Sheinberg, bio je nezadovoljan naslovom "Back to
the Future", tvrdeći da niko neće želeti da gleda film sa reči „budućnost“
u naslovu. U pismu Robertu Zemeckisu, napisao je da naslov mora da se promeni u
"Svemirac sa Plutona", vezujući ga za šalu koju Marty priređuje svom
ocu maskiran u vanzemaljca Dart Vadera sa planete Vulkan, kao i da tu rečenicu
treba zameniti sa „Ja sam svemirac sa Plutona“. Sheinberg je bio nateran da
promeni mišljenje kada mu je pismo sledećeg sadržaja vraćeno od strane Stevena
Spielberga: „Dobili smo tvoju šalu/pismo. Prvo smo mislili da si ozbiljan, ali
kad smo shvatili da se zezaš, popadali smo svojoj gluposti od smeha. Ko bi iakd
pomislio da neko ovo može ozbiljno da izgovori?“ Sheinberg, previše ponosan da
prizna da je ispao glup, nijednom posle ovoga nije kontaktirao bilo koga od
filmske ekipe.
John
Lithgow i Jeff Goldblum su takođe razmatrani za ulogu Doc Browna.
Najveća
inspiracija za film došla je od strane Boba Gale-a, koji je jednog dana,
raspremajući stare stvai na tavanu, našao srednjoškolski album svog oca, i
zapitao se da li bi bio njegov prijatelj ako bi bili generacija. Gale je rekao i
da bi, ako bi imao šansu da se vrati kroz vreme, sigurno prišao svom ocu i
probao da se sprijatelji.
U
kompletnom filmu upotrebljena su samo 32 specijalna efekta.
Iako je
1955, godina u kojoj je film „Marty“ osvojio oskara za najbolji film, Robert
Zemeckis i Bob Gale su izjavili da o tome nisu imali pojma kada su pisali
scenario. Da čudo bude veće, u oba filma kafedžija se zove Lou.

Christopher
Lloyd je svoje izvođenje Doca Browna bazirao na kombinaciji fizičara Alberta
Ajnštajna i kompozitora i dirigenta Leopolda Stokowskog.
1955 godina
je godina u kojoj je umro Alber Ajnštajn. Pas koji se zove Ajnštajn u istom
filmu je čista slučajnost, kaže Zemeckis.
"To be
continued" koje se ranije nalazilo na kraju filma, uklonjeno je na DVD
izdanju 2002 godine.
Od puštanja
velikog sata u rad do udara groma kada je rad zaustavljen, prošlo je tačno 70 godina,
2 meseca, 24 dana, 2 sata i 4 minute.
Marty McFly
imitira velike rock zvezde na svirci u 1955-oj. Šutanje zvučnika (The Who), sviranje
gitare ležeći (Angus Young iz AC/DC), skakutanje preko bine sa jednom nogom u
vazduhu (Chuck Berry) i solo (Jimi Hendrix/Edward Van Halen).
Nalazi se
na desetom mestu top liste SF filmova američkog filmskog instituta.
 

Postavka Hill
Valleya je ista postavka koja je korišćena za film „Gremlins (1984)“. Oba filma
su snimljena u okviru studija „Universal“. 2003 godine deo postavke, iskorišćen
je za snimanje filma“Bruce Almighty“.
Datum na
koji Marty odlazi u prošlost je 5. Novembar, isti datum na koji H.G. Wells putuje
u budućnost u filmu „Time After Time (1979)“.
2 Juna.2008
godine, veliki požar, zahvatio je studio „Universal“ uništivši dve arhivske video komore i
kompletan njujoprški set korišćen u filmu „Spiderman 3“, koji se nalazio tačno
preko puta „Hill Valley-a“. Sat/kula je tada neznatno oštećen. 

-------------
|