Cosmos (1980)

"Sa ovog udaljenog i privilegovanog mjesta, Zemlja možda izgleda beznačajna. Ali za nas je drugačije. Pogledajte ponovo tu tačku. To je ovdje. To je dom. To smo mi. Na njoj svi koje volite, svi koje poznajete, svi za koje ste ikada čuli, svako ljudsko biće koje je ikad postojalo - živjeli su tu. Skup svih naših radosti i patnji, hiljade samouvjerenih religija, ideologija i ekonomskih doktrina, svaki lovac i svaki plijen, svaki heroj i svaki plašljivac, svaki stvaralac i razarač civilizacije, svaki kralj i seljak, svaki mladi zaljubljeni par, svaka majka i svaki otac, dijete puno nade, pronalazač i istraživač, svaki učitelj morala, svaki korumpirani političar, svaka superzvijezda, svaki "vrhunski vođa", svaki svetac i grešnik u istoriji naše vrste - su živjeli tamo: na čestici prašine zaklonjenoj Sunčevom zrakom.

Zemlja je veoma mala pozornica u nepreglednoj kosmičkoj areni. Sjetite se rijeka krvi koju su prolili svi oni generali i vladari, da bi, u slavi i trijumfu, postali momentalni vladari dijela tačke. Sjetite se beskrajnih okrutnosti počinjenih od strane stanovnika jednog ćoška piksela prema jedva prepoznatljivim stanovnicima nekog drugog ćoška, njihovih toliko čestih nesporazuma, tolike njihove želje da ubiju jedni druge, njihove vatrene mržnje.

Naše zablude, naša umišljena važnost, obmana da imamo neki privilegovani položaj u Svemiru su suočene sa ovom blijedom tačkom. Naša planeta je usamljena mrlja obavijena velikom kosmičkom tamom. U našoj bezizražajnosti u svom tom prostranstvu, ne postoji ni naznaka da će pomoć doći s nekog drugog mjesta da nas spasi od nas samih.

Zemlja je jedino mjesto za koje znamo da sadrži život. Ne postoji ni jedno drugo mjesto, bar ne u skoroj budućnosti, gdje bi naša vrsta mogla migrirati. Posjetiti, da. Naseliti, ne još. Sviđalo vam se ili ne, Zemlja je mjesto gdje se trenutno nalazimo.

Kažu da je astronomija pokorno iskustvo koje izgrađuje karakter. Vjerovatno ne postoji bolji pokazatelj glupavosti ljudske taštine od ove udaljene slike našeg svijeta. Za mene, ona naglašava našu odgovornost da se jedni prema drugima odnosimo ljubaznije, i da sačuvamo i njegujemo blijedu plavu tačku - jedini dom za koji znamo."

Pored toga što je pisao knjige o nauci, napisao je i naučno-fantastični roman Kontakt, koji je 1997. ekranizovan u film, čiju režiju potpisuje Robert Zemekis. (http://www.imdb.com/title/tt0118884/)

Isak Asimov je rekao za Segana da je jedan od dva čovjeka, uz Marvina Minskog, koje je upoznao, a inteligentniji su od njega.

Televizijka serija "Kosmos" sastoji se od 13 epizoda od po 60 minuta. Serija se bavi raznim poljima nauke, ali centralni dio zauzima astronomija. Prvo je prikazivana na PBS-u 1980. i dostigla je veliku popularnost. Prikazivana je u preko 60 zemalja i gledalo ju je preko 500 miliona ljudi. Dobitnik je Emmy i Peabody nagrade.

Segan je napisao istoimenu knjigu po uzoru na seriju.

Druga epizoda se bavi evolucijom, koja nije Seganova oblast naučnog rada, ali u kojoj se sjajno snalazi. O evoluciji je napisao izvrsnu knjigu "Seni zaboravljenih predaka".

Kao najbolji dijelovi serije, u pamćenju su mi ostale sjajne biografske slike naučnika kao što su Kristijan Hujgens, Johan Kepler i mnogih grčkih filozofa i naučnika. Po meni je najzanimljiviji dio misaoni eksperimen vezan za Ajnštajnovu opštu teoriju relativiteta, kao i sam način na koji je vrlo jasno objasnio prostorno-vremenski kontinuum, i ljudsku nemogućnost da zamisli vrijeme kao četvrtu dimenziju.

"Kosmos" daje osnove nauke, ali bih je preporučio ne samo početnicima u ovom polju, već i onima koji su iskusniji i već posjeduju većinu znanja o stvarima kojim se Segan bavi, zbog toga što je ovdje sve predstavljeno na jedan nevjerovatno dostupan i zanimljiv način.