Rođen je 1954. u Davisonu (država Michigan),predgrađu Flinta u kojem se nalazila jedna od najvećih tvornica GeneralMotorsa u kojoj su radili njegov otac i djed. Tamo je završio osnovnu isrednju školu, gdje je počeo iskazivati interes za politiku, kao i zabitne probleme (dobio je značku Eagle Scout jer je napravio'slide-show' koji je ukazivao na najveće zagađivače u Flintu). Kad je1972. stekao biračko pravo, kandidirao se za mjesto u školskom odborute je postao jedan od najmlađih Amerikanaca izabranih na javnu funkciju.

Kratko je vrijeme studirao, no odustao je kako bi se mogaousredotočiti na aktivizam te je počeo raditi kao novinar zaalternativni tjednik Flint Voice. Nakon nekog vremena postao je iurednik, a pod njegovim vodstvom list prerasta u Michigan Voice tepostaje najcjenjenija alternativna tiskovina Srednjeg zapada.Uslijedila je ponuda za posao u listu Mother Jones, ljevičarskommagazinu iz San Francisca. Kako je smatrao da im je oštrica otupjela,prihvatio je posao i 1986. postao urednik. No tamo se zadržao samojednu godinu jer nije htio objaviti tekst (po njemu pun netočnihinformacija) koji se kritički osvrnuo na Sandiniste u Nikaragvi.

Mooreu je tada sinula ideja da bi mogao napraviti dokumentarac okolapsu ekonomije u svom rodnom Flintu, uzrokovanom zatvaranjem GMtvornice (unatoč tome što je donosila profit). Početni kapital bio muje novac zarađen u Mother Jonesu, no uskoro je morao prodati kuću (aodržavao je i tombole) kako bi dovršio film. 'Roger & Me' jezavršen 1989. godine (između ostalog u filmu su zabilježeni brojnineuspješni pokušaji da naprave intervju s Rogerom Smithom, direktoromGM-a), odlično je primljen kod kritike, nagrađen je na mnogimfestivalima, a postao je i financijski najisplativiji dokumentarac upovijesti.

Nakon uspjeha filma surađivao je na 'Blood in the Face', filmu oekstremnim fašističkim ('white power') grupama, zatim je režiraonastavak 'Roger & Me', naslovljen 'Pets or Meat: The Return ofFlint' u kojem se osvrće na posljednje događaje u Flintu. Sljedeći radje bio prvi ne-dokumentarac 'Kanadska slanina', satirična komedija ukojoj predsjednik SAD-a kreće u 'hladni rat' protiv Kanade. 1994.počinje raditi na televiziji u emisiji 'TV Nation' prepunoj satiričnihvijesti i komentara koja se prikazivala na NBC-u. No iako je izazvalaburu među kritičarima i stekla brojne poklonike, gledanost nijezadovoljavala prohtjeve NBC-a te je TV Nation ukinuta nakon samo jednesezone. Prelazi na mrežu FOX, no i tamo preživljava samo jednu sezonu.

Godine 1996. vraća se pisanoj riječi i objavljuje knjigu političkihkomentara 'Downsize This!: Random Threats From an Unarmed American'.Knjiga je iznenadno postala bestseller, a Moore je krenuo na promotivnuturneju s kamerom kako bi snimio dokumentarac o gospodarskojneujednačenosti gradova u SAD-u. Rezultati su u filmu 'The Big One',objavljenom 1998. godine. Sljedeće godine vraća se na TV s emisijom'The Awful Truth', sličnoj TV Nationu. No ovaj put je iza sebe imaobritanski Channel Four, dok je kabelski program Bravo emitirao dvijesezone showa.

Mooreova sljedeća knjiga 'Stupid White Men' trebala je izaći najesen2001. godine. No to je spriječio njegov izdavač Random House jer susmatrali da otvoreno kritiziranje Georgea Busha nije prikladno zbogterorističkih napada koji su se dogodili 11. rujna. Iako su u RH-urazmišljali o uništavanju kompletne naklade, krenula je e-mail peticijate je 2002. godine knjiga došla na police. I, naravno, postalabestseler.

Iste godine objavljen je film 'Bowling For Columbine', koji govori o američkoj opsjednutosti oružjem i nasiljem. Moore sam sebe opisuje kao liberala, kritizira globalizaciju, velike korporacije, oružje, rat u Iraku, predsjednika Amerike George W. Busha, američki zdravstveni sustav za kojeg je napravio dokumentarni film Sicko. Time magazin proglasio ga je 2005. godine jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu.

Njegov recentni uradak ''Capitalism: A Love Story'' najčudniji je inajambiciozniji do sada SAD, pogođene ekonomskom krizom uzrokovanojpropašću liberalnog kapitalizma traže alternativu, a Moore je vidi u socijalizmu, najvećem neprijatelju američkog naroda.

Bez predrasuda, ''Capitalism'' je izvrsna reportaža i analizaameričkih društveno-proizvodnih odnosa kroz čitavu povijest i itekakoje vrijedan pozornosti!